Prijeđi na sadržaj

Pasji trn (biljna vrsta)

Izvor: Wikipedija
Pasji trn
Vučji trn
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Elaeagnaceae
Rod:Hippophae
Vrsta:h. rhamnoides
Dvojno ime
Hippophae rhamnoides
L.
Baze podataka
Plod vučjeg trna.

Pasji trn (vučji trn, vučji pastrn, vukodržica; lat. Hippophae rhamnoides; sin.: Elaeagnus rhamnoides) biljna je vrsta iz obitelji Elaeagnaceae ili zlolesinovki. Zimzelen je trnovit grm visine između 1 do 6 metara, a može biti i u obliku guste šikare. Muški i ženski cvjetovi rastu na odvojenim grmovima.

Postoji i veliki broj kultiviranih odlika od kojih su neke samooplodne: Friesdorfer Orange, Dorana, Leikora, Auslese Rugen, Frugana, Novost Altaja, Dar Katuni, Obilnaja, Velikan, Vitaminnaja, Jantarnaja, Samorodok.[1]

Uzgojem pasjeg trna kao voćke najranije se bavilo u bivšem Sovjetskom Savezu, već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća (do danas je razvijeno više od 30 uzgojnih odlika) te u Njemačkoj Demokratskoj republici oko 1971. U ondašnjoj Zapadnoj Njemačkoj uzgoj je započeo desetak godina kasnije.[1]

Plod je narančasto-crvene boje i vrlo bogat karotinom i vitaminima C, E (alfa-tokoferol) i F. Od pulpe pasjega trna proizvodi se ulje koje sadrži prirodne pigmente karotenoide, tokoferol, fitosterol i palitoleinske kiseline. Djeluje protuupalno i baktericidno te pomaže zacjeljivanju ožiljaka.[2] Danas se biljka zbog svojih svojstava i naveliko uzgaja, najviše u Kini. U Europi su najveće uzgojne površine u Francuskoj i Njemačkoj.

U Hrvatskoj je samonikli pasji trn iznimno rijetka biljka, eventualno se nađe na obalama Drave, Mure i Dunava.[3]

Sadržaj vitamina u bobama

[uredi | uredi kôd]

Primjena u medicini

[uredi | uredi kôd]

Listovi pasjeg trna nakupljaju tanine koji su aktivni princip lijeka – hiporamina koji ima antivirusno djelovanje. Dobiven iz listova hiporamin u obliku pastila upotrebljava se kao terapeutsko i profilaktičko sredstvo protivgripe (A i B), kao i u liječenju drugih akutnih respiratornih virusnih infekcija .

Ulje poptomaže zacjeljivanju rana te funkcionira kao analgetik, rabi se u liječenju psorijaze, Darierove bolesti, opeklina, ozeblina, ekcema, ulceroznog lupusa, slabo zacjeljujućih rana, pukotina, nekih bolesti očiju, uha, grla, kao vitaminski lijek za hipoglikemiju, beri-beri, s peptičkim ulkusom želuca i dvanaesnika, oštećenje tijela zračenjem, kao profilaktičko sredstvo za smanjenje generativnih promjena u sluznici jednjaka i želuca zbog terapije zračenjem tumora. Nadalje se pojavljuje u ginekološkoj praksi za kolpitis, endocervititis (cervicitis) i eroziju cerviksa.

Djeluje nutritivno, protuupalno, regenerirajuće i biostimulirajuće, uključen je u pripravke "Olazol", "Hypozol" i "Oblekol".

Sjemenke se rabe kao blagi laksativ. Izvana se plodovi i ulje upotrebljavaju protiv osipa, ekcema, pri liječenju rana koje dugo ne zacjeljuju, čireva, za bolesti ženskih reproduktivnih organa.

Njime se služe i u narodnoj medicini Rusije, Tibeta i Mongolije.

Rabi se i u kozmetičkoj industriji.

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Argussiera rhamnoides (L.) Bubani
  • Hippophae angustifolia Dippel.
  • Hippophae littoralis Salisb.
  • Hippophae rhamnoidea St.-Lag. (Spelovana varijanta)
  • Hippophae rhamnoides L.
  • Hippophae sibirica Steud.
  • Hippophae taurica Dippel
  • Hippophaes rhamnoideum (L.) St.-Lag.
  • Osyris rhamnoides (L.) Scop.
  • Rhamnoides hippophae Moench

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Lj. Grlić: Samoniklo jestivo bilje. Zagreb, 1980.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pasji trn (biljna vrsta)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Pasji trn (biljna vrsta) koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.