Državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, u svijetu poznatija kao NASA, nedavno je objavila rezultate najnovijih istraživanja mora i oceana koji nas trebaju zabrinuti: svjetska mora i oceani polako gube svoju prepoznatljivu plavu boju i postaju zelena. Samo u posljednjih 20 godina, ističu znanstvenici NASA-e, više od polovine mora i oceana u svijetu postalo je zeleno, a taj ubrzani proces možemo „zahvaliti“ globalnom zatopljenju. Naime, zatopljenje atmosfere uzrokuje rast temperature mora, a promjena boje pokazatelj je galopirajućih promjena u morskim ekosustavima, upozoravaju NASA-ini znanstvenici, koji još nisu posve sigurni što točno uzrokuje promjene boje mora i oceana, no vjeruju da bi „krivac“ mogao biti plankton. Planktoni su sitni organizmi koji se nalaze na samom dnu morskog prehrambenog lanca hrane, ali su vrlo važni za proizvodnju kisika na Zemlji i imaju stabilizirajući učinak na atmosferu. Velike količine planktona u morima i oceanima raspršuju svjetlost, a kako neki od njih imaju različite pigmente, to može dati jasniju sliku o tome kako se populacije planktona premještaju diljem svijeta. Dosadašnja istraživanja koja su NASA-ini znanstvenici proveli tijekom 2023. godine, pokazuju promjene u boji koje se pojavljuju u većem dijelu oceana na tropskim ili suptropskim područjima.

Globalno zatopljenje i ljudska aktivnost koja ga nesumnjivo uzrokuje sve brže mijenjaju morske ekosustave u cijelom svijetu. Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode nevladine udruge Sunce iz Splita, koja aktivno radi na očuvanju mora, upozorila je da se svjetska mora, koja su oduvijek bila simbol stabilnosti, sada suočavaju s ozbiljnom krizom. „Klimatske promjene uzrokuju značajne promjene u svjetskim morima, poput porasta temperature morske vode, zakiseljavanja oceana, smanjenja razine kisika i promjena u obrascima morskih struja. Ove promjene destabiliziraju ekosustave, mijenjaju migracijske rute riba i potiču širenje invazivnih vrsta koje mogu istisnuti autohtone vrste. Neke vrste migriraju prema hladnijim vodama u potrazi za pogodnijim uvjetima, dok se druge vrste možda ne mogu prilagoditi uvjetima koji se brzo mijenjaju i mogu izumrijeti. U isto vrijeme, povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta dodatno destabilizira ekosustave“, kazala je Vida Zrnčić za Megawatt. Ove su promjene, naglasila je, vrlo brze i već vidljive u svim morima svijeta i nema niti jednog morskog ekosustava koji njima nije zahvaćen.

Posidonija je važna za borbu protiv klimatskih promjena jer apsorbira i pohranjuje velike količine ugljika iz atmosfere, a prijeti joj nestanak ako se nastavi zatopljenje. FOTO: Press

A kakva je situacija u Jadranu? „U Jadranskom moru klimatske promjene već su ostavile dubok trag, a promjene su vidljive na više frontova. Povlačenje morske cvjetnice posidonije koje je u zapadnom Mediteranu zabilježeno u rasponu od 32 do čak 50 posto predstavlja značajan problem. Posidonija je važna za borbu protiv klimatskih promjena jer apsorbira i pohranjuje velike količine ugljika iz atmosfere, smanjujući koncentraciju stakleničkih plinova i ublažavajući učinke globalnog zagrijavanja“, objašnjava Vida Zrnčić. Posidonija je, kaže, izuzetno osjetljiva na klimatske promjene, a prognoze sugeriraju da bi njezine korisne funkcije mogle nestati u sljedećih 50 godina ako se nastave sadašnje klimatske i okolišne prijetnje.

Uz to, tumači Vida Zrnčić, povećanje temperature mora dovelo je do i pojave novih, invazivnih vrsta u Jadranu poput srebrnopruge napuhače i vatrenjače, riba koje su inače karakteristične za topla tropska mora. Invazivne vrste u Jadran su stigle zbog promjena temperature mora i morskih struja i ugrožavaju autohtone vrste i narušavaju lokalne ekosustave. „Porast temperature mora može smanjiti biomase planktona, što direktno utječe na cijeli prehrambeni lanac u moru. Ove promjene ukazuju na hitnu potrebu za prilagodbom i očuvanjem kako bismo očuvali osjetljive ekosustave Jadranskog mora“, upozorava naša sugovornica.

Maja Jurić i Vida Zrnčić iz Udruge Sunce kažu da će Hrvatska poslati ažurirani klimatski plan Europskoj komisiji. FOTO: Press

Zanimalo nas je događaju li se te promjene danas brže nego što su znanstvenici predviđali prije 20 ili 30 godina. „Da, klimatske promjene događaju se brže nego što su znanstvenici predviđali. Istraživanja pokazuju da su temperature porasle brže, a ekstremni vremenski uvjeti, poput intenzivnih oluja i dugotrajnih suša, učestaliji su nego što su prvotne prognoze sugerirale. Ovo ubrzanje promjena povezano je s većim emisijama stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti, bržim otapanjem ledenih pokrivača i složenim interakcijama u klimatskom sustavu“, kategorički tvrdi Vida Zrnčić. Brži porast temperature, veće koncentracije ugljikova dioksida u atmosferi i intenzivniji utjecaji ekstremnih vremenskih pojava ubrzali su degradaciju svakog ekosustava, pa su znanstvenici sada zabrinutiji zbog neočekivane brzine ovih promjena i njihovih potencijalno katastrofalnih posljedica. Prognoze, dakle, za godine i desetljeća koja dolaze nisu nimalo optimistične, slaže se naša sugovornica i podsjeća da bi porast temperature i zakiseljavanje mora mogli dovesti do gubitka bioraznolikosti i daljnjeg širenja invazivnih vrsta te uzrokovati cjelokupnu izmjenu svijeta i prirode koju danas poznajemo. „Znanost neprekidno razvija rješenja i odgovore na ove promjene, uključujući i metode prilagodbe i smanjenja utjecaja, no izazovi su veliki, a brzina promjena je toliko velika da često nadmašuje mogućnosti prilagodbe“, objasnila je Vida Zrnčić.

Unatoč tome što znanstvenici posljednjih 20 ili 30 godina intenzivno upozoravaju i nude prijedloge i rješenja za usporavanje spomenutih promjena, njihova su nastojanja često ignorirana zbog nedostatka političke volje, kaže naša sugovornica. „Znanost može nastaviti pružati rješenja, no bez ozbiljnih strukturnih promjena na svim razinama društva, od pojedinaca do najviših državnih tijela, napredak će biti ograničen. Svaka država mora sustavno raditi na smanjenju utjecaja i podizanju svijesti o posljedicama koje donose klimatske promjene poput ekstremne vrućine, poplava, požara i suše. Iako ovo može zvučati kao katastrofična vizija, moramo razumjeti da smo upravo na tom pragu“, iznosi Vida Zrnčić nimalo utješne prognoze.

Treba činiti više i brže kako bismo barem dijelom umanjili dosadašnju štetu koja je već nanesena moru od kojeg živimo, ali i preokrenuli negativan trend promjena

No jesu li politička vodstva priobalnih zemalja, posebno onih na Mediteranu i na Jadranu, svjesna promjena koje se događaju i potrebe za reakcijom, odnosno dopiru li upozorenja znanstvenika do zakonodavnih i izvršnih struktura u tim zemljama, zanimalo nas je. Voditeljica Odjela za komunikacije i zagovaranja u Udruzi Sunce Maja Jurić kaže da svijest o promjenama koje se događaju varira od zemlje do zemlje, a reakcije se često razlikuju ovisno o političkim prioritetima, ekonomskim interesima i razini javne svijesti u svakoj od zemalja. „U nekim zemljama, posebno onima koje su već pogođene vidljivim posljedicama klimatskih promjena, kao što su porast razine mora i učestali ekstremni vremenski uvjeti, politička vodstva pokazuju veću svjesnost i spremnost na djelovanje. Ove zemlje često implementiraju strategije za prilagodbu i ublažavanje, temeljeći se na preporukama znanstvenika i stručnjaka. U nekim slučajevima, međunarodni pritisak i suradnja, poput inicijativa unutar Europske unije, igraju ključnu ulogu u oblikovanju politika koje se odnose na zaštitu okoliša i klimatske promjene“, tvrdi Maja Jurić. S druge strane, zemlje koje ne razvijaju strategije za zaštitu okoliša ili nemaju učinkovitu koordinaciju često se suočavaju s izazovima poput nedostatka informacija ili ograničenih resursa za provedbu politika, upozorila je.

A gdje je u toj priči Hrvatska i što mi činimo kako bismo zaštitili Jadran? „Vlada Hrvatske u posljednjih nekoliko godina uvodi različite strategije i akcijske planove koji odražavaju preporuke stručnjaka, kao što su Strategija prilagodbe klimatskim promjenama i Nacionalna strategija zaštite okoliša’’, navela je Maja Jurić i podsjetila na to da su sve članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku, do kraja lipnja ove godine bile obavezne Europskoj komisiji poslati ažurirani klimatski i energetski plan (tzv. NECP). Iz Ministarstva gospodarstva stiže informacija da je finalna verzija u „završnoj fazi“, a nadležne državne institucije još nisu ispunile svoju obvezu i nisu poslale ažurirani klimatski plan EK-u. I u tome, kaže Maja Jurić, nismo jedini, jer većina država članica EU-a to još uvijek nije učinila. Drugim riječima kazano, valja nam činiti više i brže kako bismo barem dijelom umanjili dosadašnju štetu koja je već nanesena moru od kojeg živimo, ali i kako bismo pokušali preokrenuti negativan trend promjena koliko god je to moguće. A u tom smjeru svatko od nas može i mora učiniti više. | OBJAVLJENO U SURADNJI SA JANAFOM